недеља, 20. март 2011.

Strategija i Strategije

Na sajmu turizma u Beogradu, na promociji Nacionalne korporacije za razvoj turizma dobili smo informaciju o projektu koji Ministarstvo i Nacionalna korporacija sprovode u saradnji sa ekspertima iz Slovenije u cilju sprovodjenja podrške sprovodjenju nacionalne strategije razvoja turizma Srbije. Ovaj projekat finansira EU.

Na ovom linku može se pročitati više o tom projektu.

Jedna od prvih aktivnosti biće revizija postojeće Strategije turizma. U tom cilju po Srbiji će se održati ukupno 14 prezentacija i razgovora sa ključnim ljudima u turizmu.

Slažem se da nam je neophodna revizija Strategije ali...

Imamo strategiju za razvoj turizma Srbije koja je jedna odlična analiza onoga što imamo ali ja sam lično očekivala da će strategija dati ne samo analizu stanja i eventualne procene razvoja turizma (uporedjujući dva politička pravca Srbije – nacionalna I evropska budućnost), već sam očekivala da će strategija odrediti i pravce delovanja i ministarstva I TOS-a u odredjenim aktivnostima.

Očekivala sam da će nam strategija svima dati jasnu sliku šta u narednih nekoliko godine treba da bude "oružje" kojim osvajamo tursitičko tržište, koja to tržišta dosežemo, kojim se ciljnim tržištima obraćamo. I na kraju NAČIN na koji na koji treba da se to sprovede. Mislim na kampanje off line, online, nastupe na sajmovima, programe subvencija u cilju promocije turizma Srbije i sl.

Nadam se da nova revizija donosi i nešto konkretniji strategijski plan. Nema potrebe da nam strategija bude na 200 strana zaista! Hrvatski strateški plan Ministarstva turizma je na samo 14 strana i pri tome dostupan na internetu (ja našu ne uspedoh naći da je prikačim i taman se podsetim)!

Isto očekujem i od budućih drugih strateških dokumenata u turizmu! Ništa nam ne znače podaci u strategijama turizma o trenutnom broju turista i još manje njihov prosečan broj gostiju (ovo je bilo jedno od pitanja na jednoj diskusiji povodom strategije) već nam trebaju ideje i vizije budućeg razvoja i pravci delovanja kako bi turizam doneo nova radna mesta i razvoj.

четвртак, 17. март 2011.

Subvencije kod komšija

Objavih post o uspehu koji već očekuje Hrvatska prepoznavanjem šansi i pametnim vodjenjem poslovne politike. Medjutim, da ne ispadne da je to nešto slučajno ja bih još malo o našim susedima, jer nam svakako mogu biti uzor (iako mi nemamo proizvod kakav ima Hrvatska). Ipak mnogo se može naučiti (a ne da večito izmišljamo toplu vodu).

U Hrvatskoj turizam je jedna od glavnih, ako ne i glavna privredna grana. Godinama su radili na razvoju, imali svoje sjajne trenutke a zatim ne tako sjajne, kada se dešavalo svo ono ludilo koje je zahvatilo Balkan. Pa ipak, Hrvatska se na turističku scenu prvo vratila sa standardno kvalitetnim nastupima na sajmovima (unificirani štandovi koji se ne menjaju prečesto), štandovi uglavnom uvek na istom mesto u halama (lako za pronaći ako su vam klijenti zapamtili lokaciju od prethodne godine), uniformisani, nasmejani, organizovani (ili bar tako ostavljaju utisak). … Promotivne aktivnosti koje prate sajam uvek su dobro pripremljene. Slogan sa kojim se Hrvatska vratila na medjunarodnu turističku scenu je bio "Mediteran, tamo gde je nekada bio"! Sjajan slogan po mom mišljenju. Promotivne kampanje koje smo i mi mogli videti na nekim od stranih tv kanala, plaćene kampanje u magazinima, časopisima, vodiči izdati od strane svih izdavača, …
Medjutim Hrvatska je smisleno radila i na svom razvoju. Ne samo mora, već upravo sve više se davalo i na razvoj turizma u kontinentalnom delu zemlje. Sećam se da su pre nekoliko godina (5-6 ako se ne varam) imali veoma povoljne kredite za započinjanje biznisa u seoskom turizmu i zapošljavanje kroz seoski turizam (koliko se sećam bilo je krediti od 10-300.000 eur na 15 godina sa 3 godine grace perioda I 1% kamate + zapošljavanje jednog člana domaćinstva (domaćicu) kojem će teći socijalno i zdravstveno). I danas imaju posebne programe za seoski turizam sa tom razlikom da je sada kamata 2% i više ne vidim informaciju o grejs periodu. Prošle godine imali su različite programe podsticaja za različita unapredjenja: od uvodjnja standarda za zaštitu čovekove okoline (smeće, recikliranje) koji su bili upravo za hotele, restorane, … zatim podsticajna sredstva za iste za obezbedjenje uslova za invalide, pa podsticaji turističkim školama za promociju zanimanja u turizmu, pa podsticaji za izradu suvenira i očuvanje starih zanata, … (I ove godine nastavljaju sa tim programima samo što su programi poskidani sa sajta pošto su konkursi prošli). Za svaki od ovih programa podsticaja bila su jasno opredeljena odredjena sredstva (tj. znalo se po svakom od programa koliko je sredstava izdvojeno), jasni uslovi konkurisanja, visina subvencije i sopstvenih ulaganja, transparentnost u dodeli sredstava. Milina!

понедељак, 14. март 2011.

Dobru sezonu očekuje Hrvatska!


Pametnom politikom podsticaja organizatora putovanja, kako domaćih tako i inostranih i uz to dodatni podsticaji avio kompanijama koje će ovog leta imati čarter letove ka Jadranu, Hrvatska već sada beleži povećanje broja turista do 25% u odnosu na prošlu godinu.

Prepoznavši da su dogadjaji na severu Afrike šansa za Hrvatski turizam, Ministarstvo Hrvatske odlučilo je DODATNO uložiti još 1 milion eur (7.5 miliona kuna) u promociju! Ovu informaciju kao i dopunske mere za pre i post sezonu objavili su upravo pred početak sajma turizma u Berlinu i time svakako privukli veliku pažnju organizatora putovanja ali i medija. (Na sajtu ministarstva su bili vrlo precizni obrasci propozicija sa pratećom dokumentacijom medju kojom je bio i Medija plan koji se trebao priložiti, ali su te informacije skinute - probaću ih dobiti i okačiti ovde).

Prema inforamcijama koje sam dobila na sajmu, sa nemačkim turoperatorom TUI-jem je napravljen i poseban dogovor gde je Hrvatska podstakla TUI u promociji Hrvatske sa 700.000 eur a isto toliko je u obavezi da uloži i TUI.

Ono što je meni ovde posebno zanimljivo je da i organizatori putovanja iz zemlje podjednako kao i oni iz inostranstva imaju podsticaj i podršku Hrvatske u promotivnim aktivnostima. Za razliku od njih, mi agencije iz Srbije ne možemo ni da sanjamo o tome jer su takva, kažu, pravila!

A u Hrvatskojpravila su jednostavna, jasna i transparentna! Pogledajte ovde

Medjutim to nije sva podrška koju imaju agencije u Hrvatskoj. Ministarstvo je odredjenim subvencijama stimulisalo domaće agencija da kreiraju nove turističke ture I tako formiraju nove turističke proizvode. Sa liste agencija koje su dobile sredstva može se mnogo toga videti a pre svega kako je sve transparentno (zašto mi to nedostaje, pitam se??)

недеља, 6. март 2011.

SEO i Social media

Posle sajma u Beogradu, koleginica Kaća i ja odjurismo u Sarajevo. Na poziv CBI-ja (to je program Holandske vlade kojim podstiče razvoj turizma u nerazvijenim zemljama) provele smo u Sarajevu dva predivna dana.
Edukacija je bila na temu optimizacije web sajtova za što bolje pretraživanje i rangiranje na pretraživačima (Google i sl.) kao i primene Social Media u turizmu.
Bilo je odlično i mnogo smo toga naučili.
Odmah po povratku imali smo još dva dana slične ali ipak različite edukacije od strane USAID-a u Beogradu.

Možda ću jednom imati inspiracije da nešto više o tome pišem.

четвртак, 3. март 2011.

Razvoj ili investicije

Tokom sajma turizma u Beogradu (tačnije 26. februara 2011) održala se prezentacija Nacionalne stragetije za razvoj turizma gde je javnost obavestila o svojim aktivnostima i projektu koji je u toku.

Iako sam se ponadala da će se Nacionalna korporacija baviti RAZVOJEM turizma u Srbiji, ispade da će se ova institucija ipak baviti samo privlačenjem stranih investicija u turizam. L Sećam se kada smo na jednoj od diskusija povodom pisanja prvobitne Strategije diskutovali u Subotici da se upravo diskutovalo o tome da nam je neophodna razvojna agencija i tada su kreatori Strategije konstatovali da je to dobra ideja (zato je valjda i ušla u Strategiju). Medjutim promenula se vlast pa su i ciljevi sada malo drugačiji. Umesto koordiniranog i planski vodjenog razvoja turizma, cilj ove institucije (bar za sada) će biti ipak briga o investicijama.
Već sam pisala na ovu temu i ranije a i uzela sam učešće u diskusiju pa sam te moje stavove ponovo i ovde iznela. Da smo od onih 44 miliona eur (od kojih je samo 2 miliona za rad TOS-a) bar još 2 potrošili samo na promociju odnosno kampanju na ciljanim tržištima i za jasno definisane turističke proizvode, ne bi nam trebali projekti za privlačenje investicija već bi nas neki investitori našli i sami.

Jer kako očekivati da u Srbiju stranci ulažu u razvoj turizma ako ti isti ljudi vide da mi nemamo NIKAKVU kampanju na ino tržištu! Nastup na sajmovima i dovodjenje stranih turoperatora nije dovoljno (bože kako se ponavljam, ali očigledno da ovo moje niko ni ne čita od onih koji bi trebalo).

O ostalim utiscima sa ovog dogadjaja, za koji dan (kako mi vreme dozvoli).