четвртак, 26. фебруар 2015.

Primedbe i sugestije na nacrt izmene zakona o turizmu

Iako smo Ministarstvu uputili primedbe na nacrt izmene zakona, zajednički 27 receptivnih agencija, još 06.02.2015. a još u oktobru 2014. zajednički dopis tih istih agencija, ja sam sastavila i svoje primedbe posebno, prethodno još više proučavajući direktive EU, zakone EU zemalja u okruženju, druge naše zakone i pravna akta i raspitujući se kod pravnika i advokata. 

Pošto nisam po profesiji pravnik, već ekonomista u turizmu i preduzetnik, onda dopuštam da sam neke stvari možda i pogrešno protumačila u ovom predlog nacrta izmene zakona. Neki su mi govorili odmah šta "neće proći" zbog definisanja u drugim zakonima ali ja smatram da mi sada treba da uredimo oblast turizma a onda da se druga zakonska akta prilagode tome ako ima potrebe. Jer od nečega moramo krenuti, zar ne? 

среда, 25. фебруар 2015.

понедељак, 23. фебруар 2015.

Član 46. i druge „rupe“ u predlogu izmena zakona o turizmu

Ovaj kontraverzni član zakona koji predviđa pod kojim uslovima se organizacijom putovanja mogu baviti udruženja i druga pravna lica, izazvao je veliku polemiku tokom javne rasprave o izmenama zakona o turizmu Republike Srbije. Umesto usklađivanja sa propisima EU, zaštite turističkih profesija i lokalnog tržišta i suzbijanja sive ekonomije, prema predlogu izmena zakona ovaj član će sada samo dati bolji pravni okvir i zaštitu onih koji se bave organizacijom putovanja bez plaćanja poreza i bez ispunjavanja sve striktnijih uslova koje ovaj isti zakon propisuje za turističke agencije –– imaoce licence za organizaciju putovanja. Na taj način se pored svaga stvara i nelojalna konkurencija agencijama, utiče na suzbijanje preduzetništva, uskraćuje mogućnost većeg zapošljavanja stručnih kadrova,...
No, krenimo redom:

Čega su se uplašili (neki) turistički vodiči u Srbiji?

Inicijativa receptivnih agencija da se uredi oblast receptivnog turizma izazvala je neobično veliku polemiku posebno među turističkim vodičima.
U našoj inicijativi smo se založili za:

1. zaštitu organizatora putovanja sa licencom od svih onih koji se ovim poslom bave na crno. Sve češće se dešava da neki vodiči (čast izuzecima) "preuzimaju" posao agencijama, usmeravajući strane turoperatore ka direktnim pružaocima usluga sa kojima oni prave dilove i uzimaju proviziju. Pružaoci usluga ne biraju, a često im odgovara i plaćanje u kešu. Pitanje je da li to odgovara onima koji bi trebalo da brinu o naplati poreza. Vodiči koji se tako ponašaju svakako ne zavređuju status profesionalaca. Možda bi i udruženja trebala da reaguju obzirom da u svojim statutima spominju i etiku.

2. rešavanje statusa turističkih vodiča - mogućnost registrovanja preduzetničke radnje (iako smo posle dobili informaciju da to više nije problem!). Obzirom na visinu poreza za pružanje vodičkih usluga, ovaj segment je često zalazio u poslovanje na crno i isplatu vodičima keša. Agencije su novac namenjen vodičima često prikazivale kao zaradu agencije pa su tako plaćale samo 20% poreza na PDV i imale su trošak izvlačenja keša. Kada bi vodiči registrovali preduzetničke radnje, pošto ne bi imali promet veći od 8 miliona dinara, mogli bi izdavati fakture bez PDV-a. Zbog uštede na trošku poreza i izvlačenja keša, cena vodičkih usluga bi mogla i porasti (odnosno agencije bi bile spremne platiti i nešto više nego kada moraju platiti porez). Naravno u tom slučaju bi na ime preduzetničkih radnji morali plaćati paušalni porez i doprinose za najmanje jednu osobu ali bi na jednu "radnju" moglo biti više vodiča.

3. Kontrolu vodiča (vođenje bez licence) da bude i u nadležnosti komunalne inspekcije a ne samo turističke (koja kaže da ih nema dovoljno da bi kontrolisali vodiče

4. Povećanje kazni za vođenje bez licence. Trenutno je cena kazne manja od troška najjeftinijeg razgledanja Beograda što svakako ne motiviše strane turoperatore da angažuju domaće vodiče. Prema istraživanju YUTA odbora za receptivu, domaći vodiči sa licencom mesečno gube najmanje 90,000 eur! Više o tome i ovde.

5. Predložili smo da vodič pored licence mora imati i vaučer domaće receptivne agencije. Izgleda da je upravo ovo izazvalo najviše reakcija vodiča. Neki su vodiči čak optužili agencije da žele "monopol" na tržištu! Neki drugi vodiči su mi pojasnili da oni imaju "svoje" klijente i da smatraju da agencije nemaju ništa sa tim, jer su ti kontakti došli preko sajta udruženja, preporukom i sl. Takođe su se uplašili da bi im agencije naplaćivale izdavanje vaučera. Pa da pojasnim. Agencije ne da ne bi naplaćivale izdavanje vaučera već bi čak u nekim slučajevima bili spremni vodičima ponuditi i određenu finansijsku naknadu. Kako? Stranom turoperatoru ili grupi kojoj treba vodič bi domaća agencija ponudila i druge usluge. Ukoliko bi ponuda za njih bila prihvatljiva, domaća agencija bi ostvarila profit. Za svaki doneti posao agencije bi rado deo profita ustupile onome ko im donosi posao. A plus što bi klijenti sigurno bili zadovoljniji uslugom koja bi verovatno bila obogaćena različitim turističkim sadržajima koje često strani turoperatori ne nude jer ne poznaju dovoljno destinacije u Srbiji. U slučaju da klijenti ne prihvate ponudu, agencije opet vodičima ne bi naplaćivale vaučere zbog dobre saradnje i potencijalnih drugih kontakata.

Turistički vodiči bi trebalo da imaju na umu da samo slogom možemo ostvariti bolje rezultate. Svako treba da radi svoj posao. Agencije su spremne da podrže sve zahteve vodiča koji su usmereni ka zaštiti njihove profesije i prava na rad. Vodiči ne bi trebalo da se plaše agencija. Ako budemo složni biće više posla za sve nas. 


понедељак, 9. фебруар 2015.

Šok i neverica - Predlog izmene zakona o turizmu - Primedbe recetivnih agencija Srbije

Sa nestrpljenjem se očekivalo objavljivanje predloga za izmenu zakona o turizmu. 26. januara je objavljen. Gotovo mesec dana od dana kada je bilo najavljeno da je predlog gotov i da će uskoro biti objavljen (za katolički božić). Dakle, još mesec dana su oni koji su pisali zakon mogli da odmeravaju predloge i da ih modifikuju. I baš zato je objavljeni predlog izazvao šok i nevericu.
Receptivne agencije su očekivale da se uvaže neki od njihovih predloga koje su dostavile krajem oktobra 2014. Međutim, niti jedan zahtev agencija nije prihvaćen! Naprotiv.

Formiran je radni tim receptivnih agencija koji je pažljivo čitao i tumačio član po član predloga. Zatim su zaključci poslati svim agencijama i sačekalo se sa njihovim mišljenjima, predlozima i sugestijama.

U nastavku je tekst primedbi i sugestija koji je poslat ministarstvu: